BOLEST IMA 4 STEPENA! Ako primetite OVE SIMPTOME, proverite – možda patite od SINDROMA HRONIČNOG UMORA

Sindrom hroničnog umora G-93.3, kao bolest priznata od strane Svetske zdravstvene organizacije, predstavlja izazov kako za medicinsko osoblje tako i za pacijente. Ova bolest, iako nevidljiva, često je teška za dijagnozu i lečenje zbog varijacija simptoma koji se mogu razlikovati od osobe do osobe.

Pixabay.com

U emisiji “Uranak” na televiziji K1, profesor dr. Branislav Milovanović je objasnio terapijske simptome i pristupe ovoj bolesti.

– Sindrom hroničnog umora sada nosi šifru R-53.8, sa dodatnim nazivom mijalgični encefalitis. Bolest ima četiri stepena, gde prvi stepen obuhvata period nakon virusne infekcije koji obično traje dve do tri nedelje. Međutim, kod pacijenata s hroničnim sindromom, infekcija se nastavlja i može trajati i po mesec dana, sprečavajući oporavak – kaže doktor i dodaje:

– U drugom stepenu bolesti, pacijenti ne mogu raditi osam sati jer već posle četvrtog sata gube energiju. Postoje jasni kriterijumi – umor koji traje više od tri meseca, pad energije nakon fizičkog napora i problemi sa spavanjem, koncentracijom i pamćenjem, kao i drugi simptomi kao što su vrtoglavice, bolovi u mišićima i zglobovima. Ovi simptomi često dovode do anksioznosti i depresije kod pacijenata. Najvažnije je razumeti da su promene na nivou ćelijskih struktura koje proizvode energiju, te da su pacijenti s ovom bolešću fizički oštećeni, a ne samo psihički. Dijagnostika zahteva neurološko i kardiološko testiranje autonomnog nervnog sistema kako bi se potvrdila bolest – dodaje.

Profesor Milovanović je takođe istakao vezu između post-kovid sindroma i sindroma hroničnog umora.

– Sa pojavom kovida, imamo nove sindrome koji proizilaze iz toga. Osobe koje su preležale kovid a nisu se oporavile mogu razviti sindrom hroničnog umora, što ukazuje na kompleksnost ovih stanja. Iako se ne govori više samo o virusima, oni su često uzrok, a infekcije kao što su herpes, zonoze ili hlamidija mogu biti faktori.

Kada je reč o preventivi, profesorsor Milovanović savetuje:

– Ključno je izbegavati preteran fizički napor i prilagoditi aktivnosti sopstvenim mogućnostima. Zdrava ishrana, šetnje i izbegavanje stresa mogu pomoći u sprečavanju ovog sindroma. Važno je da se nakon infekcije ne žuri s povratkom na rad ukoliko se telo nije potpuno oporavilo – kaže doktor i napominje da okidač za ovu bolest može biti stres, ali i ne zalečena virusna infekcija.

– Stres je čest okidač za ovu bolest, pa je važno održavati snažan imunitet. Ako simptomi traju duže od tri meseca, potrebno je što pre posetiti lekara radi dijagnostike – zaključio je prof. dr Milovanović u emisiji „Uranak“ na televiziji K1.