Da li ste među njima? OVI LJUDI IMAJU DOKAZANO DUŽI I ZDRAVIJI ŽIVOT

Ljudi sa pozitivnim stavom prema životu imaju znatno bolje kardiovaskularno zdravlje, kaže nova studija koja je ispitivala povezanost optimizma i srčanog zdravlja na preko 5.100 odraslih osoba.

optimizam
pixabay

Osobe sa najvišim stepenom optimizma imaju duplo veće šanse da imaju idealno kardiovaskularno zdravlje u poređenju sa pesimističnijim osobama – kaže glavni autor Rozalba Hernandez, profesor socijalnog rada na Univerzitetu u Ilinoisu.

Ova povezanost ostaje jaka čak i nakon revidiranja rezultata u odnosu na društveno-demografske karakteristike i loše mentalno zdravlje – Hernandez.

Kardiovaskularno zdravlje ispitanika je mereno preko sedam parametara: krvnog pritiska, indeksa telesne mase, nivoa plazma glukoze natašte i seruma holesterola, unosa hrane, fizičke aktivnosti i pušenja – istih parametara koje je koristila Američka asocijacija za zdravlje srca da bi definisala srčano zdravlje i koje je koristila u kampanji pod nazivom “7 jednostavnih životnih pravila“.

U skladu sa kriterijumima srčanog zdravlja Američke asocijacije za zdravlje srca, istraživači su davali 0, 1 ili 2 poena – što predstavlja loš, srednji ili idealan rezultat – učesnicima za svaki od ovih sedam parametara. Ocene su potom sabrane da bi se dobio ukupan rezultat kardiovaskularnog zdravlja. Rezultati su se kretali od 0 do 14 poena, pri čemu je viša ocena označavala bolje zdravlje.

Učesnici, starosnog doba između 45 i 84 godine, takođe su popunili upitnik koji je procenjivao njihovo mentalno zdravlje, stepen optimizma i fizičko zdravlje, na osnovu medicinskih dijagnoza artritisa i bolesti jetre i bubrega.

Ukupni zdravstveni rezultati pojedinaca su rasli sa njihovim stepenom optimizma. Osobe koje su optimističnije su imale 50 i 76 posto više šansi da imaju ukupan zdravstveni rezultat u srednjem ili idealnom opsegu, respektivno.

Povezanost optimizma i kardiovaskularnog zdravlja se pokazala još jačom kada su dodate društveno-demografske karakteristike kao što su godine, rasa i etničko poreklo, prihodi i stepen obrazovanja. Osobe koje su bile najoptimističnije su imale dvaput veće šanse da imaju idealno kardiovaskularno zdravlje i 55 odsto više šansi da imaju ukupan zdravstveni rezultat u srednjem opsegu, ustanovili su istraživači.

Optimisti su imali znatno bolji nivo šećera i holesterola u krvi od ostalih ispitanika, Takođe su bili više fizički aktivni, imali zdraviji indeks telesne mase i manje šanse da su pušači, kaže se u članku o ovoj studiji u januarsko-februarskom broju časopisa Helt Bihejvior.

Ovi rezultati mogu biti značajni i na kliničkom nivou, s obzirom da je jedna studija iz 2013. godine pokazala da je poboljšanje ukupnih zdravstvenih rezultata za jedan poen povezano sa smanjenjem rizika od moždanog udara za 8 odsto, kaže Hernandezova.

Na nivou cele populacije, čak i ova umerena razlika u kardiovaskularnom zdravlju označava značajno smanjenje stope smrtnosti – kaže Hernandezova.

Smatra se da je ovo prva studija koja se bavila povezanošću optimizma i kardiovaskularnog zdravlja na širokoj, etnički i rasno raznovrsnoj populaciji, u kojoj je uzorak obuhvatio 38 odsto belaca, 28 odsto Afro-Amerikanaca, 22 odsto ispitanika hispano/latino porekla i 12 odsto Kineza.

Započeta u julu 2000. godine, Multietnička studija o aterosklerozi je pratila ispitanike u periodu od 11 godina, uz prikupljanje podataka na svakih 18 meseci do dve godine. Hernandezova, koja je pridruženi ispitivač u ovoj studiji, predvodi tim koji vrši analize o ustanovljenoj povezanosti optimizma i srčanog zdravlja.

Sada na raspolaganju imamo podatke da ispitamo optimizam na početku studije i kardiovaskularno zdravlje deceniju kasnije – zaključuje Hernandezova.