Dekan Medicinskog fakulteta objasnio da svako razume: Zašto građani OKLEVAJU DA SE VAKCINIŠU?

Profesor Nebojša Lalić, dekan Medicinskog fakulteta u Beogradu, kaže za RTS da vakcine mogu imati pojedinačne neželjene efekte i da je to karakteristično za svaki lek koji postoji, kao i da je vakcina civilizacijsko dostignuće i da tu nema dileme. Uporedio je oklevanje kada je reč o vakcinaciji protiv koronavirusa sa uvođenjem insulina kod pacijenata sa dijabetesom i istakao da pristup sačekaćemo šta će da bude vrlo često može da bude poguban.

Beoinfo

Nebojša Lalić je, gostujući u Jutarnjem dnevniku RTS-a, objasnio zašto u Srbiji i dalje ima dosta neodlučnih po pitanju vakcinacije.

“Ta neodlučnost je verovatno posledica nečega što nije od juče, to je počelo sa onom epidemijom svinjskog gripa, možda i pre toga, a to je neka vrsta kampanje protiv vakcinacije koja je nama medicinskim radnicima potpuno strana”, rekao je Lalić.

Istakao je da bez obzira što pojedinačne vakcine mogu imati pojedinačne neželjene efekte, to je karakteristično za svaki lek koji postoji, kao i da je vakcina civilizacijsko dostignuće i da tu nema dileme.

Što se tiče vakcinacije, naglašava, treba da se vakcinišu svi koji nisu u retkim izuzetnim slučajevima kada treba pričekati s vakcinacijom, na primer kod pogoršanja neke bolesti i slično.

“Sa druge strane, postoji i nešto što se zove inercija. Kada nemate dovoljno edukacije ljudi, objašnjavanja, kada nije određeno javno mnjenje prema nečemu, uključujući i nas koji radimo neposredno na tom poslu, medije i vlasti, kada nismo jako i striktno određeni prema tome da samo kombinacija vakcinacije i zaštite može da zaustavi epidemiju, onda dolazimo u jednu situaciju oklevanja ljudi”, objasnio je Lalić.

Uporedio je to sa uvođenjem insulina kod pacijenata sa dijabetesom.

“Uvođenje insulina kod pacijenata je potrebno vrlo često jako rano. Međutim, to se odlaže kako zbog pacijenta tako i zbog lekara. Odlaže se čekajući da se nešto desi, da se nešto vidi i taj neintenzivni pristup, pristup sačekaćemo šta će da bude, vrlo često može da bude poguban”, rekao je Lalić.

I za obolele od dijabetesa, kojih je u Srbiji više od 700.000, važna je poruka da bi trebalo da se vakcinišu.

“Za njih je to izuzetno važna poruka, kovid donosi 50 odsto veću smrtnost nego izvan kovida kod pacijenata sa dijabetesom i mnogo teških komplikacija. Pacijenti sa dijabetesom su u prvom redu potrebe za vakcinacijom i izuzeci od toga kada treba sačekati se mogu na prste nabrojati”, istakao je Lalić.

Ukazao je da kod pacijenata sa dijabetesom nema neke vakcine koja bi trebala da ima prednost u odnosu na drugu, već se treba vakcinisati što pre.

Pre sto godina je otkriven insulin, a na pitanje da li ovo može da bude godina kada će imunizacija pobediti koronu, Lalić odgovara: “Nadamo se i radimo na tome”.