Godine nemaju veze s ovim zdravstvenim problemima

Starenje neminovno sa sobom donosi razne promene i zdravstvene probleme, međutim ne treba sve zdravstvene tegobe jednostavno pripisati procesu starenja i pomiriti se s njima.

Iako postoje određene stvari koje idu pod ruku sa starenjem, poput neshvatanja današnje mode, muzike, bržeg umaranja i želje za mirnijim tempom života, postoje određena zdravstvena stanja koja ne bi trebalo da budu prihvaćena kao deo paketa koji donosi prolaznost godina.

Kako godine prolaze, postoje neke neizbežne nuspojave, jer ljudsko telo nije mašina pa se s vremenom ‘troši’. Međutim, upravo zbog toga neretko se čitav niz simptoma ignoriše jer se pripisuju ‘godinama’. Određene zdravstvene tegobe ne morate da trpite niti je normalno suočavati se svakodnevno s njima.

Činjenica da se odjednom ne možete setiti naziva svog omiljenog filma, imena komšije preko puta ili pak naziva svog omiljenog deserta ne znači da ste pali pod uticaj godina ili da imate demenciju. Čitav niz drugih faktora može u jednakoj meri uticati na pamćenje poput depresije, problema sa štitnom žlezdom, određenih lekova ili loše koncentracije.

Nedavne studije pokazale su kako godine nužno ne utiču na slabije pamćenje pa tako brojne osobe i u svojim sedamdesetim godinama jednako dobro rešavaju kognitivne testove kao osobe u dvadesetim godinama, a naučnici napominju kako određene vrste memorije čak jačaju s godinama.

Na pamćenje uveliko može uticati i način ishrane. Norveški naučnici u nedavnoj studiji proučavali su osobe starosti od 70 do 74 godine i otkrili kako povećan unos ribe poboljšava pamćenje, prostorno motoričke veštine i verbalne veštine. Osim toga, druga studija pokazala je kako 30 minuta na dan hodanja po traci isto tako poboljšava pamćenje, posebno kod starijih ljudi s blagim kognitivnim oštećenjima.

Depresija i tuga nisu normalne pojave u procesu starenja. Kako navodi Institut Black Dog, premda postoji čitav niz faktora kao što su lekovi, bolesti, nesposobnost da se brinu o sebi i društvena izolacija lako mogu dovesti do pojave depresije kod ljudi starijih od 65 godina, ali to stanje ne treba ignorisati, već tretirati. Prema istom Institutu, starije osobe, za razliku od drugih dobnih grupa, manje su sklone da priznaju da pate od depresije.

Ako uočite znakove depresije, svakako se posavetujte sa lekarom, a za lečenje depresije postoji mnogo dokazanih terapija, od lekova pa do promene načina života. Iz Instituta Black Dog poručuju kako smanjenje krvnog pritiska, prestanak pušenja i smanjenje nivoa holesterola u srednjim godinama može uveliko uticati na smanjenje rizika od pojave depresije u starijim godinama.

Bolesti poput senilne makularne degeneracije (AMD) i glaukoma vezane su za starenje, a Nacionalni institut Eye of America poručuje kako slabljenje vida nije normalan deo procesa starenja. AMD je jedan od najčešćih oštećenja vida kod osoba starijih od 40 godina. Međutim, imajte na umu da vid itekako možete zaštititi pravilnom ishranom. Nedavna američka studija pokazala je kako uzimanje visokih nivoa antioksidansa i cinka može smanjiti rizik od razvoja AMD-a za 25 posto. Dalje istraživanje pokazalo je da ljudi koji jedu masnu ribu poput lososa barem jednom nedeljno mogu taj rizik smanjiti i do 50 posto.

Inkontinencija ili probavne tegobe ne bi trebalo da budu regularan deo procesa starenja, barem tako tvrdi internet stranica Better Health. Međutim, smatra se kako se jedna od deset osoba starija od 75 godina suočava s tim problemima. Međutim, dobra vest to je da se ti zdravstveni problemi mogu lečiti ili pak kontrolisati kako ne bi ometali normalan život. Međutim, za lečenje je potrebno obratiti se lekaru.