IZVOR ZDRAVLJA: Čudesna pšenična trava

Pšenična trava
Pixabay.com

Blagodeti mladih zelenih izdanaka pšenice znali su još stari Egipćani, uzgajajući je u plodnim dolinama Nila, nešto kasnije Grci i Rimljani, kao i Stari Kinezi, koji su je koristili u narodnoj medicini zbog pozitivnog uticaja na celokupno zdravlje.

 

Pšenična trava bogata je vitaminima A i C, čak je jedan od najbogatijih izvora istih, a sadrži i veće količine vitamina E, F, K , B i B17, ali i druge bitne i hranljive materije.

Bogata je beta karotenom i celim spektrom minerala poput magnezijuma, gvožđa, kalcijuma, mangana, bakra, kalijuma, ali i brojnim antioksidansima.

Pšenična trava sadrži i esencijalne masne kiseline, odnosno čak 19 vrsta aminokiselina, a među njima svih 9 aminokiselina koje ljudski organizam ne može sam da sintetizuje, zbog čega je nazivaju jednim od najboljih izvora proteina.

Poznato je pšenična trava ima pozitivan uticaj na jačanje imuniteta i detoksifikaciju, sanaciju prehlada, kašlja, probavnih problema i groznica, deluje protiv reumatoidnih i kožnih bolesti. Efikasn je u regulisanju nivoa šećera u krvi, pomaže zdravlju zuba i usne šupljine, normalizuje rad štitne žlezde, poboljšava probavu, ali pomaže i u ozbiljnijim stanjima kao što su karcinomi i bolesti srca.

Većina ljudi pšeničnu travu konzumira u obliku soka zbog toga što je sama po sebi teže probavljiva. Moguće je naći prah od pšenične trave u prodavnicama zdrave hrane, mada ovu biljku možete i sami da gajite u svom domu.

Kada je zasejete, ostavite pšenicu na toplom mestu da proklija. Zatim je prebacite u posudu u kojoj će dalje da raste.

Posudu sa pšenicom treba držati na svetlom mestu, ali ne i sunčanom. Može se seći običnim makazama i pripremati po ukusu u najrazličitijim receptima, svežu ili termički obraženju.