Koga napada omikron stelt? Manji je rizik za osobe koje su preležale ovaj soj korone

Omikron soj virusa kovid-19 (BA.1) svakoga dana u Srbiji zarazi blizu 20.000 ljudi, pojedini epidemiolozi smatraju da je inficiranih čak tri puta više, a sada se suočavamo sa stelt (BA.2) subvarijantom omikrona, koja je juče zvanično potvrđena u Srbiji i širi se još brže nego prethodna. Ipak, lekari smatraju da će svi oni koji su već preležali prvu varijantu ovog soja biti zaštićeni od novog talasa omikrona.

Pixabay

Stelt subvarijanta postaje dominantna u svetu, a njeno prisustvo je dokazano u više od 50 zemalja, ipak kliničke slike, simptomi i posledice ovog oblika omikrona slični su prvoj varijanti BA.1, koja je do sada bila najzaraznija od početka pandemije.

– Kako ljude ne bismo zbunjivali, moramo da naglasimo da ovo nije novi soj korona virusa, već subvarijanta omikrona, sa kojim se već neko vreme borimo. U delta soju postoji 200 subvarijanti, dok ih je u omikronu samo četiri, za sada, a stelt je jedna od njih. One se razlikuju po nekim mutacijama, a većina koja se razvila kod prve subvarjante omikrona, javlja se i kod nove. Verovatno će se ponašati kao subvarijanta BA.1 koju smo imali do sada – kaže profesor dr Tanja Jovanović, član Kriznog štaba i virusolog sa Medicinskog fakulteta.

Lekari i naučnici širom sveta još se upoznaju sa novom subvarijantom omikrona, ali pretpostavka je da će se jednako poput prethodne varijante ponašati prema vakcinisanom i prirodnom imunitetu.

– Ako je neko bio inficiran i preležao prvu varijantu omikrona, ona stvara zaštitu od druge subvarijante, zbog unakrsnog imuniteta. Prvi izveštaji pokazuju da nas vakcina štiti od srednje teških i teških formi bolesti, što je najvažnije. Subvarijante se ne razlikuju mnogo, samo u dvadesetak mutacija, inače su vrlo slične po fiksiranim mutacijama koje imaju. Mnogo su veće razlike između različitih varijanti, nego između različitih subvarijanti u okviru jedne – objašnjava prof. dr Jovanović.

Ova subvarijanta prvi put je otkrivena na Filipinima krajem januara, a širi se još brže nego prethodna i postaje dominanta u nekim zemljama, kao što su Danska, Indija, Velika Britanija, Nemačka.

Doktorka ističe da je u Srbiji veliki broj novozaraženih svakoga dana, mnogi su hospitalizovani zbog omikrona, a neki su i na respiratoru.

– Ne sme se reći da omikron subvarijante nisu opasne, ovo je virus i od nas se zahteva da se štitimo na sve načine koji su nam dostupni. Svaki organizam reaguje različito na bilo koju bolest, pa tako i na kovid-19. Od nove subvarijante lečimo se po istom protokolu, kao i ranije, ali kod imunokompromitovanih može lako doći do pneumonije i težih oblika bolesti. Za sada se nigde nisu pojavile sve četiri subvarijante omikrona, a sekvecniranjem se došlo do zaključka da ima toliko vrrsta ovog soja. Osnovne epidemiološke mere moramo poštovati i bilo bi divno da ostanu na snazi dok god ima zaraženih, jer smo tek na pragu epidemije gripa, a mere štite od oba virusa – ističe prof. dr Jovanović.

Podsetimo, PCR testom kojim se otkriva potencijalno prisustvo omikron varijante i subvarijante virusa, u Kliničkom centru Srbije pokazana je sumnja na prisustvo nove subvarijante BA.2. Na Medicinskom fakultetu, tehnikom sekvenciranja, potvrđeno je prisustvo stelt omikron subvarijante u dva uzorka bolesnika iz Novog Pazara.

Postoji verovatnoća da je stelt subvarijanta prisutna kod još obolelih od kovida-19 u Srbiji i trenutno se radi analiza kako bi se potvrdilo da li ga ima nekoliko pacijenata iz Kovid bolnice u Batajnici i sa Klinike za infektivne bolesti.

Naime, u Velikoj Britaniji se u prvih deset dana januara zarazilo najmanje 400 ljudi stelt BA.2, subvarijantom omikrona.