Letnje vrućine mogu biti SMRTONOSNE: Čuvajte se ovih opasnosti!

Visoke temperature izazivaju snažne reakcije tela - pa brže dehidriramo, padaju pritisak i šećer, a česte su glavobolje, grčenja mišića i umor. Sprečite ih na vreme.

 

Leto je većini ljudi omiljeno godišnje doba, ali često se zanemaruje opasnost koja proizlazi iz dugih i vrućih letnih dana, kažu stručnjaci.

Prema globalnoj statistici, više ljudi svake godine umre od posledica vrućine, nego usled tornada, poplava i drugih elementarnih nepogoda. Problem se javlja jer se simptomi uočavaju prekasno, a mogli su se sprečiti odlaskom u hlad ili pijenjem vode.

Najugroženiji su deca, stariji ljudi i hronični bolesnici, koji ne bi smeli da se izlažu direktnom suncu.

1. Toplotna iscrpljenost: Ovo je prva faza uticaja vrućine na organizam, naročito nakon dužeg vremena izlaganja direktnom suncu. Karakterišu je bolovi u mišićima, grčevi u želucu, rukama i nogama, osećaj slabosti i znojenje. Kako biste sprečili da se iscrpljenost razvije u gore stanje, prekinite telesnu aktivnost, idite u rashlađen prostor i pijte što više tečnosti.

2. Toplotni udar: Ovo je druga faza iscrpljenosti vrućinom, a može biti opasna i po život. Do nje dolazi usled kombinacije faktora: pada pritiska, dehidratacije, promene na krvnim žilama i u radu srca. Simptomi su bledost i znojenje, ubrzani otkucaji srca, slabost, podrhtavanje mišića, vrtoglavica, glavobolja, povraćanje i nesvest. Hitno treba premestiti bolesnika u hladan prostor, skinuti mu odeću, natopiti kožu vodom, staviti ga da leži, osloboditi disajne puteve i pozvati doktora.

3. Pad šećera: Oboleli od šećerne bolesti imaju veći rizik od uticaja sunca na nivo šećera u krvi. Uzrok tome je njihova smanjena mogućnost znojenja, koja utiče i na druge procese u telu. Samim time se kod njih brže javlja dehidratacija i velike oscilacije u nivoima šećera. Simptomi poput drhtavice i osećaja slabosti znak su upozorenja, naročito ako su rezultat neredovnih obroka. Hitno izmerite nivo šećera u krvi, pojedite nešto i sklonite se sa vrućine.

4. Dehidratacija: Voda čini više od 70 posto ljudskog tela, a već kod malih gubitaka javljaju se problemi. U letnim mesecima je pojačana zbog znojenja. Blaga dehidratacija se definiše kao gubitak od jedan do dva posto ukupne tečnosti, kod umerene je taj gubitak pet posto, a kod teške čak 10 posto. Simptomi su glavobolja, suva koža i usne, povećana telesna temperatura, ubrzani otkucaji srca i mučnina. Jedina prevencija je uzimanje velikih doza tečnosti, a najvažnije vode – u letnim mesecima oko 2,5 l na dan, pa čak i više usled fizičkih aktivnosti.

5. Pad krvnog pritiska: S povećanjem vlažnosti vazduha i porastom temperatura dolazi do naglog proširenja krvnih žila. Bilo da je reč o zdravim ljudima ili bolesnicima, pad krvnog pritiska svojstven je svima, a naročito je opasan za ljude sa slabim srcem, obolele od hipertenzije koji već uzimaju lekove za snižavanje pritiska. Simptomi su zamagljen vid, teška vrtoglavica, preskakanje srca, stalan osećaj žeđi, nesvestica i kratak dah. Prevencija su redovni obroci s većom količinom soli, sklanjanje s jakog sunca i uzimanja dovoljno tečnosti.

6. Sunčanica: Takođe jedan od oblika toplotnog udara, nastaje kao rezultat direktnom izlaganju suncu glave i potiljka, a ne samoj vrućini. Simptomi su joj povišena telesna temperatura, crvena koža lica, ubrzani rad srca i kratak i ubrzani dah. U lakšim slučajevima javlja se glavobolja, problemi s vidom, vrtoglavica i pospanost, a u težim proširenje zenica i gubitak svesti. Prva pomoć su hladne obloge, puno tečnosti i potpuni mrak, a ako dođe do nesvesti treba sačekati hitnu pomoć i obolelog postaviti da leži na boku.