Možete ih tumačiti i sami: Evo šta znače laboratorijske analize

Lekari savetuju da se i osobe bez subjektivnih zdravstvenih tegoba makar jednom godišnje obrate izabranom lekaru, gde će dobiti nalog da urade osnovne laboratorijske analize.

– Značaj laboratorijskih analiza, kako krvi tako i urina, jeste u tome što eventualne promene ukazuju na patološka stanja pojedinih organa. Ukoliko veći broj analiza odstupa od referentnih vrednosti to govori u prilog udruženih bolesti ili o ozbiljnijoj kliničkoj slici jednog oboljenja – savetuje dr Milena Jovović, internista Doma zdravlja Čukarica.

Povišene vrednosti sedimentacije eritrocita (Se) najčešće ukazuje na akutne i hronične bolesti pre svega zapaljenja različite etiologije i različitih organa, ali i maligne bolesti. Kao dopunska analiza se radi CRP, ukoliko je povišen, ide u prilog zapaljenskih bolesti.

– Osnovni biohemijski nalazi takođe ukazuju na pojedine bolesti i to povišena glukoza u krvi na dijabetes melitus, urea i kreatinin na bolesti bubrega, mokraćna kiselina je povišena kao posledica nepravilne ishrane, a bilirubin i Gama GT ukazuju na bolest jetre različite etiologije. Transaminaze (AST;ALT) ukazuju na bolest jetre zbog povećanog unosa alkohola, gaziranih napitaka, ali i nekih lekova, dok holesterol i trigliceridi ukazuju pre svega na nepravilnu ishranu i povećan unos masti -– objašnjava dr Jovović.

Svakako da sa urađenim analizama treba otići kod izabranog lekara, koji će, prema rezultatima, pacijenta uputiti dalje kod specijaliste ili sam predložiti izmene u načinu života kako bi se pojedini rezultati popravili. Važno je napomenuti da i prilikom davanja krvi i urina na analizu treba poštovati određena pravila kako bi rezultati bili što precizniji. Tako 12 sati pre vađenja krvi ne treba uzimati hranu, dok mogu da se piju voda i čajevi, ali bez šećera. Ujutru pre vađenja ne sme se ništa jesti, piti, pušiti niti uzimati lekovi.

KRVNA SLIKA

Normalne vrednosti krvne slike:

Eritrociti (RBC ili crvena krvna zrnca)
normalno: 3,8 – 5,8 xE12/1
– Snižene vrednosti su najčešće znak anemije ili gubitka krvi usled krvarenja.
+ Povišene vrednosti mogu biti i kod zdravih ljudi.
Leukociti (WBC ili bela krvna zrnca)
normalno: Odrasli 3,8 – 10; Deca 5 – 13xE9/l
– Rezultat niži od granične vrednosti najčešće je znak virusne infekcije, a viši bakterijske.
Trombociti (PLT krvne pločice, zadužene za zgrušavanje krvi)
normalno: 150-400 xE9/l
+ Povećan broj trombocita može da dovede do stvaranja krvnog ugruška u kardiovaskularnom sistemu.
– Sniženi su kod hemioterapija, malignih oboljenja, hepatitisa C…
Sedimentacija eritrocita
normalna: 2-12 mm/h mm/2h
+ Povećan je kod akutnih i hroničnih oboljenja, maligniteta, velikog broja bolesti, raznih upala…
– Snižene vrednosti nemaju dijagnostički značaj.

KRV – BIOHEMIJSKI PARAMETRI

Izgled seruma – normalan: bistar i svetložut
Može biti slabozamućen, zamućen i jako zamućen, što ukazuje na povećanu masnoću u krvi. Često do ovakvih rezultata dolazi jer se pacijent ne pridržava pravila da 12 sati pre davanja krvi ne uzima hranu. Serum može biti i crven zbog hemolize i ikteričan usled povećanih vrednosti bilirubina.
Glukoza
normalno: 3,5-6,1 mmol/l
Povišene vrednosti se javljaju kod dijabetičara, a snižene kod hipoglikemije različitih uzroka.

Stanje bubrega

Urea
normalno 1,7-8,3 mmol/l

Kreatinin
normalno: muškarci 62-106; žene 44-80 umol/l
+ Povišene vrednosti se javljaju kod bubrežnih oboljenja. Povećana urea, a normalan kreatinin može da bude i rezultat ishrane bogate proteinima. Povišene vrednosti kreatinina mogu biti i posledica veće fizičke aktivnosti ili uzimanja steroida.
– Smanjene vrednosti se javljaju kod trudnica i žena uopšte.

ELEKTROLITI

Natrijum
normalan: 139-154 mmol/l
+ Snižene vrednosti kod bubrežnih bolesnika.

Kalijum
normalan: 3,8-5,3 mmol/l
– Povišene vrednosti kod bubrežnih bolesnika.

STANJE ZGLOBOVA

Mokraćna kiselina
normalna: muškarci 200-420; žene 140-340 umol/L
+ Povišene vrednosti se javljaju kod gihta (taloženja kristala mokraćne kiseline u zglobovima).
– Snižena koncentracija nema dijagnostički značaj.

Stanje kostiju

Alkalna fosfataza
normalna: Odrasli 0-270; Deca do 810 IJ/I
+ Povišene vrednosti mogu da ukazuju na povećanu razgradnju kostiju i na mogući razvoj osteoporoze. Kod dece u razvoju vrednost ovog parametra je povišena.

MASNOĆE U KRVI

Holesterol
Preporučen < 5,2; Visok > 6,2 mmol/l
HDL holesterol (dobar)
preporučen > 1,54; Nizak < 1,0 mmol/l
– Dijagnostički značaj imaju snižene vrednosti HDL holesterola. U tom slučaju postoji povećan rizik nastanka kardiovaskularnih oboljenja.
LDL holesterol (loš)
preporučen < 2,6; Visok > 4,1 mmol/l
+ Povišene vrednosti ukazuju na rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, pre svih ateroskleroze.

Trigliceridi
preporučen < 1,7; Visok > 2,3 mmol/l
+ Povišene vrednosti najčešće su znak nepoštovanja pravila da se ne uzima hrana 12 sati pre vađenja krvi.
– Snižene vrednosti nemaju dijagnostički značaj.

STANJE JETRE

ALT
normalna: 8-41 IJ/I
+ Povišene vrednosti ukazuju na akutno oštećenje jetre, najčešće izazvano terapijom antibioticima, unosom gaziranih pića, sokova…
AST
normalna: 7-38 IJ/I
+ Povišene vrednosti ukazuju na značajno oštećenje jetre ili neka druga oboljenja.

Gama GT
normalna: Muškarci 8-40; Žene 5-35 IJ/I
+ Povišene vrednosti se najčešće javljaju kod alkoholičara i znak su ostećenja jetre.
Bilirubin ukupni
normalan:1,1-18,8 umol/l
+ Povišene vrednosti se javljaju kod oštećenja jetre i opstrukcije žučnih puteva.
– Snižene vrednosti nemaju dijagnostički značaj.

PANKREAS

S-alfa amilaza
normalna: 28-100 IJ/I
U-alfa amilaza
normalna: – 0-450 IJ/I
+ Povišen nivo ukazuje na poremećaj u funkciji pankreasa.

KOŠTANA SRŽ

Gvožđe
normalno: muškarci 10,6-28,3; žene 6,6-26,0 umol/l
Zajedno sa hemoglobinom, eritrocitima i parametrima koji određuju morfologiju eritrocita (MCV, MCH i MCHC) pruža uvid u stanje koštane srži. Određivanje samo gvožđa nema nikakvog značaja za postavljanje dijagnoze anemije.

KRV – OSTALI PARAMETRI

Fibrinogen
normalan: 2-4 g/l
To je nespecifičan parametar.
Povećan je kod aktunih i hroničnih oboljenja, maligniteta, velikog broja bolesti, raznih upala.
Snižene vrednosti nemaju dijagnostički značaj.

Proteini
normalni: 66-87 g/l
Snižene vrednosti su znak oštećenja sintetske funkcije jetre, osim u trudnoći kada se snižene vrednosti često javljaju.

(PT) Protombinsko vreme
normalna: < 1,3 INR
PT se određuje pacijentima pre operacije kao i kod pacijenata koji su na antikoagulantnoj terapiji kada su očekivane vrednosti od 2,0-4,5 INR.

ANALIZA URINA

Normalan urin je bistrog izgleda, žute boje i kisele reakcije. Sve što odstupa od ovoga, moguć je znak nastanka nekog oboljenja.

Zamućen urin
+ ukazuje na povećan broj leukocita, odnosno na neki upalni proces, kao i na gljivice, bakterije, sluz…

Boja
normalno: žuta boja

Tamnosmeđ urin – ukazuje na povećanje bilirubina, što je najčešće znak oštećenja jetre, odnosno pojave žutice. Neki ljudi inače imaju povećan bilirubin, tako da je njima ovakav izgled urina normalan.

Crven urin – ukazuje na prisustvo hemoglobina, što najčešće ukazuje na oštećenje bubrega, zbog koga se u urinu javlja krv (najčešće kamen u bubregu ili pesak), ali i na razne upalne procese, oštećenje mokraćnih kanala i bešike. Cvekla boji urin takođe u crveno ako se konzumira.

Reakcija
normalno: kisela reakcija
Alkalna reakcija – najčešće ukazuje na bakterijsku infekciju.

Bilirubin
normalno: negativan
Pozitivan – moguće oštećenja jetre ili žuči.

Relativna gustina
referentna vrednost (za odrasle) 1,012- 1,025
+ Povećana gustina može da bude znak dijabetesa, hipertenzije, poremećaja funkcije hormona nadbubrežne žlezde, oštećenja bubrega. Nastaje i usled povećanog gubitka vode – povraćanje, dijareja, kao i visoka temperatura.
– Snižena je najčešće kod povećanog izlučivanja urina.

Proteini
normalno: negativni
Mogu da budu pozitivni usled povećane fizičke aktivnosti ili u trudnoći, kada to nije znak patoloških promena. Pojava proteina u urinu u svim ostalim stanjima znak je nekog upalnog procesa.

Glukoza
normalno: negativna
Pozitivan rezultat glukoze u urinu je uglavnom povezan s povećanim vrednostima ovog parametra u krvi (iznad 10 mmol/L), što se najčešće dešava kod dijabetičara.

Aceton
normalno: negativan
Pozitivan nalaz prisutan kod dijabetičara.

Urobilinogen
normalno: negativan

SEDIMENT URINA

Eritrociti sveži
normalno: negativni
Pozitivni – kamenac ili pesak u bubregu i mokraćnim putevima.

Eritrociti bledi
normalno: negativni
Pozitivni su najčešće znak skoro preležane infekcije ili hronične bolesti bubrega.

Leukociti
normalno: do 5
Broj leukocita do 50 (dosta) ili više od 50 (masa) najčešće ukazuje na neki upalni proces u organizmu.

Epitelne ćelije pločaste
normalno: malo
Njihova pojava u urinu u bilo kom obimu nema veći značaj.

Epitelne ćelije okrugle
normalno: negativne
Pozitivan nalaz ukazuje najčešće na oštećenje bubrega.

Bakterije
normalno: negativne
Pozitivne – znak infekcije, ili posledica nehigijene ili nepravilno uzetog urina – nesterilna posuda.

Urati amorfni
normalno: negativni
Pozitivan nalaz nema značaj.

Kristali kalcijum-
oksalata
normalno: malo
Pozitivan nalaz ne mora da ukazuje na oboljenje, ali može da bude znak peska u bubregu.

Kristali mokraćne
kiseline
normalno: negativni
Pozitivni – oboljenje bubrega.

Kristali tripl-fosfata
normalno: negativni

Pozitivni – znak infekcije.

Sluz
normalno: negativna ili malo
Pozitivan nalaz nema veći dijagnostički značaj.

Gljivice
normalno: negativne
Pozitivan nalaz je najčešći znak gljivične infekcije, a mogu se javiti i kod dijabetičara.

Cilindri
normalno: negativni
Pozitivni – hron. bubrežno oboljenje.

Spermatozoidi
normalno: negativni
Pozitivni – ukazuje na oštećenje prostate.