Pre nešto više od 10 dana Evropska Agencija za lekove odobrila je još jedan najsavremeniji lek protiv kovida – pakslovid kompanije “Fajzer”.
Srbija je među prvima potpisala ugovor o nabavci leka i među prvima ga je dobila. Jelena Mitrašinović iz Agencije za lekove i medicinska sredstva Srbije za RTS je objasnila ko će moći da primi lek i kako se koristi.
Pakslovid, koji je nedavno stigao u Srbiju, je antivirusni lek, koji se sastoji iz dve komponente. Jelena Mitrašinović iz ALIMS-a je, gostujući u Dnevniku RTS-a, objasnila da je radna grupa Ministarstva zdravlja, na čijem je čelu dr Goran Stevanović, odlučila da se prve količine ovog leka distribuiraju u tercijarne ustanove gde će se odlučivati o daljoj primeni.
– Pakslovid je kombinacija dve aktivne supstance koje se nalaze u odvojenim tabletama. Prvi aktivni princip, nirmatrelvir, blokida dejstvo enzima koji je potreban za replikaciju virusa. Druga aktivna komponenta, ritonavir, zadužen je u ovoj kombinaiji da usporava razgradnju prve aktivne supstance što omogućava da duže ostane u organizmu, i to u onim koncentracijama koje su dovoljne da se spreči replikacija virusa – navela je Jelena Mitrašinović.
Prema njenim rečima, ovaj lek deluje tako što sprečava razmnožavanje virusa u organizmu domaćina.
Ističe da je sa terapijom najbolje započeti što pre od pojave prvih simptoma koronavirusa i to u roku od pet dana.
– Lek je u obliku tableta, uzimaju se oralno, uzimaju se dve tablete prve kompoente, plus jedna druge, to znači po tri talbete na 12 sati, terapija traje pet dana i sprovodi se u kućnim uslovima – navodi Mitrašinovićeva.
Smatra da je od ovog leka realno očekivati da će smanjiti potrebu za hospitalizacijom, što će značiti rasterećenje celog zdravstvenog sistema. Ukazuje i na podatke iz kliničkih studija koje su pokazale da je lek efikasan 89 odsto u smanjenju stope hospitalizacije i smrtnost ishoda.
– Bezbednosni profil je zadovoljavajući što potvrđuju neželjene reakacije u kliničkim studijama, koje su blage – poremećaj ukusa 5,6 odsto, dijareja, glavobolja i povraćanje. Ali kad govorimo o bezbednosti leka u realnom životu, van uslova iz kliničkih studija, važno je obratiti pažnju na mogućnost interakcije ovog leka sa brojnim drugim lekovima koji su deo hronične terapije mnogih bolesnika – ukazuje Mitrašinovićeva.
Ko sme da primi paksolovid
Objašnjava da jedna komponenta leka – ritonavir – zbog načina metabolisanja u organizmu ima značajan potencijal da stupa u interakcije sa mnogobrojnim lekovima što bi moglo da dovede do neželjenih efekata ili pak da umanji dejstvo pakslovida.
– Iz tog razloga je i odluka na nivou Ministarstva zdravlja da se odluka o propisivanja leka donosi na tercijarnom nivou i podržana je protokolom broj 13 koja je uvrstila pakslovid, naveden je spisak lekova koji ne smeju da se koriste u isto vreme sa pakslovidom – ističe gošća Dnevnika.
Pacijentima neće biti omogućen pristup leku bez konsultacije sa lekarom.
– Pakslovid je namenjen za odrasle kovid pacijente, iznad 18 godina, koji imaju blage do umerene forme bolesti bez kiseonične terapije, koji imaju neku pridruženu bolest – dijabetes, gojazni pacijenti, pacijenti sa hroničnim bolestima kardiovaskularnog sistema, bubrega, jetre, aktivni maligniteti – napominje Mitrašinovićeva.
Dodaje da nije namenjen mlađima od 18 godina, trudnicama, dojiljama, a kontraindikovan je sa teškim oštećenjima jetre i bubrega.
U sprovednim kliničkim studijama lek je bio ispitan na pacijentima zaraženim deltom.
– Poznajući mehanizam dejstva pakslovida koji ne zavisi od spajk proteina, realno je očekivati uverljivu efikasnost i protiv omikron soja i drugih sojeva – kaže Mitrašinovićeva.