Ne jedite na nervnoj bazi: Uravnotežite obroke i užine, izbegavajte hranu kada vam je dosadno

Hrana treba da utoli fizičku, a ne emocionalnu glad. Naučite kako da ih razlikujete i kako da izbegnete prejedanje zbog tuge, dosade, strepnje ili osećaja neprihvaćenosti u društvu.

Kokice kada vam je dosadno, čokolada zato što ste tužni, ćaskanje sa društvom uz kikiriki, sve ove situacije su vam sigurno poznate, a retko ko je svestan šta se tu zapravo dešava. U takvim slučajevima hrana predstavlja način da prevaziđete negativne emocije, skrenete misli ili izbegnete neželjenu situaciju, prenosi Lisa.rs.

Samim tim treba da se ima u vidu da ovakav način ishrane nije preporučljiv, jer je hrana namenjena da utoli fizičku, a ne emocionalnu glad. Postoje različiti načini koji vam pomažu u borbi sa konzumacijom hrane na nervnoj bazi. Primenite ove savete za ishranu, kao i životne navike i sigurno ćete uspeti da iskontrolišete emocionalnu glad kao i da dovedete u red vaš fizički izgled.

1. Uravnotežite obroke i užine

Ako doručak preskočite, a onda se za ručak prežderete, organizam će trpeti nagle padove energije praćene skokom šećera u krvi. Zato što telo ne dobija dovoljno redovnog “goriva”, imaćete napade želje za nekim namirnicama. Takođe, bićete nervozni i dekoncentrisani, pa možda čak i anksiozni. Ukomponujte redovne obroke tako da njima obezbedite oko 60 odsto ugljenih hidrata, pa nećete dolaziti u iskušenje da za užinu progutate gomilu slatkiša koji su ništa drugo do rafinisani šećer. Imajte na umu da obroci u kojima preovlađuju masnoće dovodi do usporenosti i neraspoloženja.

2. Napravite razliku između prave i emocionalne gladi

Ako ste skoro imali obrok, a ponovo osećate potrebu za hranom, sačekajte, pustite želju da prođe i jedite kada osetite zaista krčanje u stomaku.

3. Ne borite se protiv dosade pomoću hrane

Nemojte da jedete samo zato što nemate šta drugo da radite. Pokušajte da zaokupite misli, slušajte muziku, čitajte knjigu, gledajte film, samo nemojte da se okrećete frižideru.

4. Jedite zaista “hranljivu” hranu

Na primer, hrana “za mozak” i dobro mentalno zdravlje mora da sadrži folnu kiselinu, vitamine D i B 12, kao i selen. Folnu kiselinu ćete naći u mahunarkama, orasima i povrću tamnozelenog lišća, a B 12 u namirnicama životinjskog porekla, naročito posnom mesu i obranom mleku. Vitamin D proizvodi naše telo, pod uslovom da mu obezbedimo dovoljno sunčeve svetlosti i “podlogu” u ishrani bogatoj ribom. Selenijuma ima u mahunarkama i morskim plodovima.

5. Pokušajte da smanjite stres

Ovo je jedan od glavnih uzroka emocionalnog prežderavanja, kao i mnogih bolesti i poremećaja. U današnje vreme teško je osloboditi se stresa, ali pokušajte da ga umanjite tako što ćete da se okrenete jogi i meditaciji.

6. Vodite dnevnik ishrane

Zapisujte šta jedete, kada jedete i koliko jedete. Tako ćete u kriznim momentima uvideti odstupanje i moći da se potrudite da se oduprete želji za hranom.

7. Oduprite se iskušenju

Uložite svestan trud da ne posegnete za hranom dok ne osetite fizičku glad. U slučaju da ne možete da se kontrolišete prestanite da držite grickalice u kući ili na poslu. Takođe se potrudite da ne mislite na hranu u kriznim momentima.

8. Postarajte se da spavate osam sati

Nedostatak sna izaziva letargičnost i tromost, uz to i potrebu za šećerom. Spavanje će vam pomoći da se osećate opušteno i odmorno.

9. Ne uskraćujte sebi porciju hrane koja vam je potrebna

Kada pokušavate da smanjite težinu bitno je da redukujete unos kalorija i nezdrave hrane. Izbegavanje hrane kada ste gladni može samo da dovede do povećane potrebe za jelom.

10. Potrudite se da vežbate bar tri puta nedeljno

Osim što je korisna za telo, fizička aktivnost je odličan način za eliminisanje stresa i izbacivanje negativne energije, koja vas i navodi na hranu u određenim situacijama.