Ne nasedajte na reklame – Pet najčešćih mitova o probioticima

Osim mora i odmora, leto je i vreme stomačnih problema. Usled velikog broja lekova i proizvoda sa probiotičkim svojstvima, teško je izabrati pravi. Ovaj tekst će vam pomoći da to učinite tako što ćete otkriti najčešće zablude o njima.

– Ljudi su često u zabludi o tome kako da koriste probiotike, koje su njihove dobre strane i zaštita od bolesti – kaže prof. dr Patriša Hiberd, pedijatar bolnice u Bostonu, a prenosi „Hafington post”.

Najveći problem je u potencijalno pogrešnom reklamiranju. Zvanično nema suplementa ili hrane koja sadrži „dobre bakterije”, a da ujedno i leči ili prevenira određene bolesti.

Stoga u reklamama najčešće kažu: „proizvod poboljšava digestivno zdravlje”, objašnjava doktorka.

Neka vam ovih pet najčešćih zabluda koje ljudi imaju o probioticima pomognu kada sledeći put budete birali lek ili neku zamenu za njega koja će vam otkloniti stomačne probleme:
Svi probiotski suplementi su isti

Teoretski svi probiotski suplementi na tržištu mogu biti različiti. Neki probiotici imaju jedan soj organizama dok ih drugi imaju više.

Koncentracija mikroba takođe može da varira među proizvodima, stoga ovi organizmi mogu imati različite efekte na telo, pa je naučnicima teško da istaknu tačne zdravstvene dobrobiti probiotika – jednostavno zato što ih nisu sve izučili.
Probiotici mogu da zamene lekove

Iako mnogi ljudi vole da lekove zamene prirodnim lečenjem, probiotici idu uz klasičnu medicinu, nikako kao zamena za nju.

– Nikada ne bih savetovala nekome da prestane da uzima lekove i prebaci se na probitoke – kaže dr Hiberd.

Umesto toga ljudi bi trebalo da koriste probiotike kao dodatak propisanoj terapiji.

Deklaracije na hrani i suplementima pokazuju tačan broj mikroba u njima

Ne uvek! Najveći broj prehrambenih proizvoda nema na deklaracijama tačan broj bakterija koje sadrže već uglavnom na njima piše da hrana sadrži „žive bakterije”.

– Postoji veliki broj probiotika koji na etiketama ne sadrži tačan broj mikroba – naglašava dr Hiberd.

Proizvodi većeg kvaliteta generalno bi trebalo da snabdevaju kupce tačnijim informacijama, ali čak i tu postoji problem. Na mnogim deklaracijama ćete, sitnim slovima ispisano, zateći podakat o broju mikroba „u trenutku proizvodnje”. Ovo ne garantuje da se taj isti broj bakterija i sada nalazi u tom proizvodu.
Jogurti su dobar izvor probiotika

– Samo zato što je jogurt ne znači da u sebi sadrži probiotike – tvrdi dr Hiberd.

Svi jogurti koji sadrže „dobre bakterije” sadrže Lactobacillus bulgaricus i Streptococcus thermophilus, ali neki proizvođači dodaju i druge probiotike poput L. acidophilus, L. bulgaricus, L. rhamnosus and L. casei.
Probiotici mogu da spreče prehlade

Ljudi često traže proizvode koji pomažu imuni sistem kako se ne bi razbolevali. Iako postoje preliminarni podaci da probiotici mogu pomoći kod jačanja imunog sistema, a i mnogo šire, još dosta istraživanja potrebno je da bi se potvrdilo i tačno definisalo ovo verovanje.