Nerviranje je smrtonosno: Izliv besa okidač za srčani i moždani udar

U okviru dva sata nakon napada besa rizik od srčanog udara peterostruko se povećava, a rizik od šloga trostruko, sugerišu podaci iz devet proučenih istraživanja koja su obuhvatila stotine osoba.

Česti ispadi besa povećavaju rizik za srčani ili moždani udar (šlog), pokazalo je istraživanje američkih stručnjaka.Bes često prethodi srčanom ili moždanom udaru i mogao bi biti okidač, kažu naučnici s Harvarda koji su utvrdili da su dva sata posle ispada besa razdoblje u kojem je povećan rizik za udare.Oni dodaju da je potrebno temeljno proučavanje te veze, kao i mogu li tehnike borbe protiv stresa pomoći izbegavanju tih komplikacija, piše portal Pliva.

Ljudi koji imaju druge faktore rizika za srčani ili moždani udar poput neke ranije srčane bolesti posebno su ugroženi, navodi “European Heart Journal”.

U okviru dva sata nakon napada besa rizik od srčanog udara peterostruko se povećava, a rizik od šloga trostruko, sugerišu podaci iz devet proučenih istraživanja koja su obuhvatila stotine osoba.

Naučnici s harvardske Škole javnog zdravlja kažu da je statistički na nivou stanovništva rizik da jedan napad besa dovede do srčanog ili moždanog udara prilično mali – beleži se jedan dodatni srčani udar na 10.000 stanovnika svake godine među ljudima s niskim kardiovaskularnim rizikom koji imaju napade besa samo jednom mesečno i do četiri dodatna na 10.000 ljudi u grupi s visokim kardiovaskularnim rizikom.

Inače, pet epizoda besa dnevno moglo bi da rezultira sa 158 dodatnih srčanih udara godišnje na svakih 10.000 stanovnika u grupi s niskim kardiovaskularnim rizikom i čak sa 657 dodatnih udara u grupi povišenog kardiovaskularnog rizika, zaključio je tim Elizabet Mostofski.

Mehanizam uticaja ispada besa nije poznat, ali stručnjaci znaju da je hronični stres faktor zbog toga što povećava krvni pritisak, ali i zbog toga što ljudi stres rešavaju na nezdrav način, na primer pušenjem ili uzimanjem previše alkohola.