NISTE BOLESNI, ALI… Prepoznajte simptome PROLEĆNOG UMORA i naučite da ih pobedite jednom za svagda!

Dolaskom proleća i prvih toplih dana, svi smo srećni zato što konačno možemo da skinemo debele jakne i da više vremena provodimo na otvorenom. Međutim, u ovo doba godine mnoge osobe osećaju nedostatak energije i iscrpljenost.

Pixabay.com

Prolećni umor javlja se kao posledica naglih temperaturnih promena i oscilacija (drastičan porast dnevne temperature, a vrlo često i velika temperaturna razlika između najniže i najviše dnevne temperature, na primer, ujutru oko nule, a tokom dana 20 stepeni).

Na nagli porast dnevnih temperatura ljudski organizam treba da se navikne. Pri većim temperaturama krvni sudovi počinju da se šire, što omogućava pojačani dotok krvi u pojedine delove tela, ali temperaturne oscilacije negativno utiču na rad krvotoka usled čega se javlja umor.

Druga dva važna uzročnika prolećnog umora jesu nepravilna ishrana i nedovoljna fizička aktivnost tokom zimskih meseci. Tokom zime manje se krećemo i manje boravimo na čistom vazduhu, a više jedemo kaloričnu hranu – meso, krompir, slatkiše…Sa druge strane, u ishrani tokom zimskih meseci slabo je zastupljena sveža biljna hrana, voće i povrće, koje je zbog svog nutritivnog bogatstva neophodno da bi se organizmu obezbedila potrebna količina vitamina i minerala.

Usled nedostatka vitamina i minerala dolazi do slabljenja imunog sistema, pa je sasvim normalno što mnogi od nas tokom prvih prolećnih dana osećaju tromost, iscrpljenost i bezvoljni su.

Istraživanja su pokazala da problem sa prolećnim umorom najčešće imaju osobe između 25-40 godina starosti, a čak 7 puta češće se javlja kod žena nego kod muškaraca.

Pravilna ishrana protiv prolećnog umora

Dobar režim ishrane je ključ dobrog zdravlja. Potrudite se da svoju ishranu što više obogatite voćem i povrćem, koje treba da bude svakodnevno zastupljeno na vašem jelovniku. S obzirom da sezona tek počinje, iskoristite preostale zalihe ukiseljenog povrća i konzerviranog voća od zimnice, ili jedite suvo voće.

Izbegavajte da kupujete vrste voća i povrća kojima nije sezona, iako ih ima u ponudi i izgledaju veoma primamljivo. Takvo voće i povrće je obično previše tretirano hemijskim preparatima, a osim toga i preskupo je.

U ishranu takođe možete uključiti i odgovarajuće preparate vitamina i minerala, recimo šumeće tablete vitamina C, kalcijuma, kalijuma, mangana, selena, gvožđa… iako se podrazumeva da je kvalitet nutrijenata iz prirodne hrane neuporedivo bolji.

Nemasni mlečni proizvodi su dobar izbor zato što sadrže kalcijum, stimulišu rad probavnog  sistema i na taj način pomažu eliminaciji štetnih materija iz organizma.

Svedite unos soli na minimum

So je sadržana u većini industrijskih prehrambenih proizvoda, iako nam se često čini da nešto što jedemo nije slano. Kada pripremate hranu, umesto soli upotrebite druge začine. Ima puno začinskih biljaka koje će vašim obrocima dati bolji ukus i aromu, a koje su istovremeno bogat izvor korisnih materija.

Aktivirajte se

Potrudite se da se što više krećete, posebno na otvorenom. Ne čekajte idealne vremenske uslove da bi ste bili na svežem vazduhu. Neće vam škoditi ako se prošetate po oblačnom vremenu, dok sipi kiša ili ako duva vetar. Čak i kada nije savršeno vreme napolju, šetnja će vam sigurno prijati.

Trenirajte

Ako previše vremena provodimo u sedećem položaju i nismo fizički aktivni, to će negativno uticati na našu cirkulaciju. Smanjena prokrvljenost znači da ćelije ne mogu da budu snabdevene dovoljnom količinom krvi i kiseonika. Usled toga, smanjuje se izlučivanje štetnih materija iz organizma, a mišići postaju napeti.

Ako redovno trenirate, jedan od najvećih benefita je upravo bolja  cirkulacija. Svakodnevno vežbanje poboljšava prokrvljenost, ćelije dobijaju više kiseonika i na taj način se smanjuje umor. Osim toga, fizička aktivnost ublažava i simptome depresije, koja često ide uz umor, i može da bude njegov uzročnik.

Obezbedite sebi dovoljno kvalitetnog sna

Za dobro zdravlje i dobru formu potreban je kvalitetan san. Moderan čovek često ne može da odoli izazovima koje nude moderne tehnologije, ali umesto da do kasno u noć gledate filmove ili surfujete internetom, posle napornog dana bilo bi vam pametnije da legnete ranije da spavate. Pogotovo ako znate da vas i sutra čeka puno obaveza. Kratka popodnevna dremka je isto korisna, ali ona nipošto ne može da bude zamena za noćni san.

Ako želite možete probati i napitak protiv prolećnog umora, čiji recept ćete pročitati na ovom linku.