OPREZNO SA KORIŠĆENJEM ANTIPERSPIRANATA: Nikako ne prskajte dezodorans više od jednom dnevno!

Ne preterujte sa upotrebom preparata, naročito antiperspiranata, za koje se sumnja da su štetni.

 

Tokom proleća, a naročito u letnjim mesecima, korišćenje dezodoransa i antiperspiranata u svakodnevnoj higijeni je neizbežno. Ipak, poslednjih godina mnogo se govori o štetnom dejstvu ovih preparata i navodno kancerogenim svojstvima sastojaka kao što su soli aluminijuma. I pored toga što ne postoji nijedna zvanična studija sprovedena na relevantnom broju ispitanika koja bi potkrepila takve sumnje, preporuka je da se ne preteruje sa upotrebom dezodoransa, a naročito antiperspiranata, koji sprečavaju znojenje.

 
Umesto prekomerne upotrebe ovih preparata, potrudite se da na što prirodniji način mirišete na visokim temperaturama. Tuširajte se makar jednom dnevno, jer ćete tako sprati znoj i sprečiti razvoj bakterija koje su glavni uzročnici neprijatnih mirisa. Ukoliko ste u prilici, pazuh perite što češće ili ga s vremena na vreme obrišite vlažnom maramicom.

Takođe, dezodoranse (u spreju, “stiku” ili na “kuglicu”) nanosite samo na ključne delove tela, a ako strahujete od mogućih štetnih sastojaka u njima, potražite u apotekama i parfimerijama one na prirodnoj bazi, pišu „Novosti.rs”.

Mnogi ne znaju ni razliku između dezodoransa i antiperspiranata, koji pored sprečavanja neprijatnog mirisa deluju i na sam proces znojenja.

– Antiperspiranti se nanose na površinu kože, a u kontaktu sa znojem razlažu se na sitne čestice koje ulaze u kanaliće znojnih žlezda. Na taj način znoj se iz njih otežano evakuiše. Čestice uglavnom ostaju u koži 24 sata, ali se vremenom ispiraju. Zato je poželjno antiperspirante nanositi samo jednom dnevno na čistu kožu. Treba voditi računa da se ne javi iritacija, svrab, crvenilo. Oni su deo naše svakodnevne higijene i teško je zamisliti savremeni život bez njih. Jedino ne valja preterivati u količini koja se nanosi. U opšte mere kontrole znojenja spada i često pranje dezodoransnim sapunima, kao i primena drugih sredstava za neutralisanje neprijatnih mirisa. Ova sredstva imaju i antibakterijski karakter, odnosno sprečavaju pojavu infekcija, jer su oznojena mesta stalno vlažna. Kada je reč o tabanima, treba nositi isključivo pamučne čarape – naglašava za „Novosti”, dr Svetlana Minić, dermatovenerolog iz Specijalističke ordinacije “Dr Bojić”.

* Na koji način deluju dezodoransi u spreju?

Imaju blago antimikrobno dejstvo, a dodaju im se mirisi ili prirodna esencijalna ulja da bi maskirali miris znoja. Mogu biti i u kombinaciji sa antiperspirantima. Osobe koje imaju pojačano znojenje treba da koriste dezodranse u kojima je prisustvo antiperspiranata u većoj koncentraciji. Ove dezodoranse ne smeju da kupuju na svoju ruku, već uz konsultaciju sa dermatologom.

* Da li je za kožu štetno prečesto tuširanje, uz upotrebu raznih gelova i losiona?

Suviše često tuširanje može da dovede do isušivanja kože, a naročito ako se koriste sapuni koji je snažno odmašćuju. Preporuka je da se umereno aktivne osobe tuširaju jednom dnevno. Ukoliko to neko radi češće, savetuje se upotreba blagih sapuna i kupki. Najvažnije je da preparati ne izazivaju iritaciju, da su higijenski ispravni i da im nije istekao rok upotrebe. Dobro je i što većina proizvođača polako izbacuje toksične parabene iz upotrebe. Međutim, to ipak ne znači da u proizvodima nema drugih, potencijalno štetnih konzervanasa.

* Kakva je uloga znojenja?

 Znojenjem se održava telesna temperatura i sprečava pregrevanje organizma. Zapravo, osnovna uloga znojenja je termoregulacija, odnosno održavanje telesne temperature pojačanim znojenjem kada je povišena spoljna temperatura. Ukoliko je znojenje intenzivno i na dlanovima i tabanima, onda je verovatno došlo do poremećaja rada znojnih žlezda.

* Zbog čega dolazi do njihovog poremećaja?

Razlozi su brojni, ali je posebno zanimljiva idiopatska hiperhidroza koja se opisuje i kao emocionalno i kao mentalno znojenje. Za nju je karakteristično da postoji preterano simetrično izlučivanje znoja na pazušnim regijama, dlanovima i tabanima. Pojačano lučenje znoja prisutno je tokom celog dana, s tim što je još izraženije za vreme stresa i u stanjima emocionalne napetosti. Zato se često i može čuti za ovakve osobe da se znoje “na nervnoj bazi”. Njihovi dlanovi i tabani su hladni i ljubičaste boje. Ovakva vrsta znojenja ispoljava se još u detinjstvu i oko puberteta, a može da se nastavi i kasnije. Toliko intenzivno da kaplje sa ruku, što osobama izaziva tegobe, zbog čega izbegavaju rukovanje. Zbog hiperaktivnosti simpatičkog nervnog sistema mogu da imaju i ubrzani rad srca.

OBRATITE PAŽNjU NA SASTOJKE

Bez obzira na to što se smatraju bezazlenim, većina preparata sadrži štetne sastojke, makar u tragovima. U antiperspirantima su aluminijumske soli, koje su po nekim istraživanjima najrizičnije po zdravlje. Njihova uloga je, inače, da blokiraju znojenje, ali tako utiču i na fiziološke procese u organizmu. Osim toga, aluminijum se apsorbuje kroz kožu, pa u nekom trenutku može da ošteti i DNK, povećavajući rizik za nastanak kancerogenih ćelija.

Rezultati američkog istraživanja pokazuju da često brijanje ispod pazuha uz korišćenje antiperspiranata, može da dovede do pojave karcinoma. U strukturi ovih kancerogenih ćelija nalazi se i paraben, za koga proizvođači tvrde da je izbačen iz procesa proizvodnje kozmetičkih preparata. Međutim, po onome što su otkrili istraživači, izgleda da je ovaj sastojak i dalje, makar u tragovima, prisutan, a vešto sakriven na ambalaži. Opasan je i za muškarce, jer smanjuje pokretljivost spermatozoida.

Triklosan je još jedan sastojak na kojeg bi trebalo obratiti pažnju. Sadrži neophodna antibakterijska svojstva, ali u kontaktu sa hlorisanom vodom može da stvori hloroform, za koga se sumnja da je kancerogen. Talk, čest sastojak mirisnih dezodoranasa takođe u naučnim krugovima ima lošu reputaciju, kao i propilen glikol koji omogućava da dezodorans lagano klizi po koži. Ovaj sastojak može da iritira kožu.

ZNOJNE ŽLEZDE

Na telu ima između dva i četiri miliona znojnih žlezda, uključujući lice, dlanove i tabane. To su takozvane ekrine znojne žlezde koje svojim radom oslobađaju znoj, bistru tečnost bez mirisa, na površinu kože i tako je hlade. Druga vrsta su apokrine znojne žlezde smeštene u pazušnoj i genitalnoj regiji. One luče znoj koji je gust, a u kontaktu sa bakterijama na površini kože stvara karakterističan miris.

DLANOVI I TABANI

Kada je reč o dlanovima i tabanima, u svetu se danas u terapijskom smislu najčešće koristi rastvor aluminijum hlorid heksahidrata u alkoholu. Ovaj rastvor se nanese jednom, pa se čeka da prođe nekoliko dana koliko traje učinak, a onda se postupak ponavlja. Isti rastvor koristi se i za pazušne jame, samo u vidu obloga. Ponekad može da se dogodi da se na mestima nanošenja pojavi peckanje, svrab i iritacija, kao neželjeni efekti koji su prolaznog karaktera – naglašava Svetlana.

KOLIKO ČESTO BI TREBALO PRATI KOSU

Kosa može da se pere često, čak i svaki dan. Za tu svrhu postoje šamponi za svakodnevno ili često pranje kose. Upotreba dečije kozmetike za odrasle osobe je bezbedna, ali je ipak namenjena dečijoj koži i kosi. U takvim proizvodima nalazi se manja koncentracija aktivne supstance koja je nedovoljna za odrasle. Međutim, postoje proizvodi koji su namenjeni i deci i odraslima. Kada se koriste medicinski šamponi koji u svom sastavu imaju i medikament, onda se mora poštovati način upotrebe i savet dermatologa. Oni u svakom slučaju nisu za svakodnevno pranje.