Previše ste pod stresom da biste zaspali? Evo šta da uradite

Spavanje
Printscreen/youtube

Da li vam je 24 sata dovoljno da uradite sve što ste planirali i da još stignete i da se naspavate? Kada imate zahtevan posao, pa ste još i kod kuće angažovani, jasno je da san trpi. Kako da se sve postigne?

 

Najnovije istraživanje kaže da nespavanje utiče na amigdalu u mozgu, koja reguliše emocije. Kada smo neispavani, teže kontrolišemo emocije, a anksioznost je povećana. Samo jedna neprospavana noć igra se vašim mozgom, osećanjima, rasuđivanjima…

Šta manjak sna radi našem telu?

Samo jedna noć bez sna može da naruši funkcionisanje našeg imunog sistema, slično kao što to čini stres. Besana noć smanjuje koncentraciju belih krvnih zrnaca, što nas čini manje otpornim na bolesti i infekcije. Takođe, povećava se krvni pritisak.
Ako se pitate zašto smo gladni kad smo nenaspavani, to je zato što manjak sna remeti količinu hormona sitosti, isto je i sa endokrinim sistemom za termoregulaciju. Zato nam je hladno. Nedelju dana sna od šest sati povezana je sa promenom u prepisivanju preko 700 gena, od kojih su mnogi umešani u oksidativni stres i metabolizam.

Šta manjak sna čini našem mozgu?

Mnoge studije takođe su pokazale da je hronični manjak sna povezan sa kratkoročnom i dugoročnom memorijom, sa formiranjem pamćenja, kao i sa donošenjem odluka i pažnjom.

U toku noći luči se hormon pinealne žlezde – melatonin. Pinealna žlezda nalazi se u sredini mozga, i svoju aktivnost ispoljava isključivo tokom noći. Ne mogu je prevariti ni zamračena soba, roletne, ni zavese. Melatonin je važan za očuvanje moždanih ćelija. Održavanje normalnog nivoa melatonina u organizmu može biti veoma korisno za odlaganje nastanka Alchajmerove i Parkinsonove bolesti, kao i ishemije mozga, odnosno moždanog udara. Utvrđeno je, takođe, da dovoljna količina ovog hormona pozitivno utiče na raspoloženje, dok njegov nedostatak dovodi do uznemirenosti, zamora i lošeg raspoloženja.

Imate projekat ili prezentaciju sutradan, ali ste previše pod stresom da biste zaspali. Šta možete da uradite za sebe?

Ako apsolutno morate da radite pre nego što legnete, postarajte se da ne radite pod jakim svetlom. Svetlo potiskuje lučenje melatonina. Kompjuteri, tableti i ekrani telefona najgori su krivci za plavo svetlo koje je posebno štetno, i koje utiče na našu mrežnjaču. Postoji program f.lux koji automatski ublažava osvetljenje ekrane u ’sumrak’ mod. Pokušajte da ograničite izlaganje plavom svetlu bar sat vremena pre spavanja.
Razmotrite duboko disanje i mentalne tehnike relaksacije. Psiholog Jordan Gaines Lewis koja je dosta pisala o ovoj temi, čak drži MP3 pun muzike za meditaciju i par slušalica pored kreveta svake večeri, za svaki slučaj.

Neka krevet bude samo za spavanje, a ne mesto u kome ćete raditi. Ako ležite u krevetu paralizovani stresom i ne možete da zaspite, ustanite i nađite neku mirnu aktivnost sve dok ne budete spremni da ponovo probate. Krevet ne treba da povezujete sa insomnijom, jer ćete time teške noći učiniti još težim.

Imamo jedno telo i jedan mozak. Dajmo im dovoljno sna – to je najbolja stvar koju možemo da učinimo za obavljanje posla i da se osećamo najbolje što možemo svakog dana.