REČI ZLATA VREDNE: Zapamtite SEDAM pravila koja će vam omogućiti da vodite SREĆAN ŽIVOT!

Inspiracija
Pixabay.com

Ove instrukcije neće automatski rešiti sve vaše probleme, ali će vam pomoći da ponešto bolje shvatite.

 

Svaka osoba koja želi dobro i sebi i drugima trebalo bi da zapamti čuvenih sedam zlatnih pravila za srećan život. Dobro ih upamtite i primenjujte ih u svakodnevnom životu, kako biste bili zadovoljniji.

1. Pomozite kome možete, kad god možete

Zastanite na trenutak pa razmislite o izazovima koje pred nas stavlja život. Ne moraju to da budu posebno teške situacije, nego i ono kad vas bolucka noga a morate da se popnete na treći sprat. Ili ono kad morate da ručate sami, a nipošto vam ne prija ta usamljenost. Sledeći put kad se sudarite sa nekim, neko vam kaže nešto pogrešno ili nekoj osobi zatreba pomoć da nešto utovari u automobil, nemojte da zaboravite da to kako ćete u tom trenutku reagovati može da bude najbolji ili najgori deo dana te osobe.

2. Naučite da držite obećanja

Obaveze ne dolaze samo sa ljubavnim vezama. Lojalnost je nešto što je svima danas preko potrebno. Ljudi su prezauzeti i lako zaboravena silna obećanja koja daju. Zato je možda i najvažnija stvar koju možete da uradite baš to – da ispunite svoje obećanje. Uradite ono što ste rekli da ćete uraditi, bez obzira na to što možda i niste raspoloženi da to učinite. Osećaćete se bolje, a i ljudima oko vas vratićete osmeh na lice.

 

3. Budite učtivi

Jeste li u skorije vreme pustili nekoga da pređe ulicu ili da se prestroji ispred vas? Jeste li to uradili, a da pri tom niste dobili ni trun zahvalnosti – ni osmeh, ni klimoglav, ni mahanje rukom kao “hvala”? Učtivost je nešto za šta nam ne treba mnogo truda, pa je zato iznenađujuće koliko je danas malo ima. To je razlog više da svi budemo zahvalniji, ljubazniji i da se trudimo da jedni drugima na taj način ulepšamo dan – i život.

4. Budite iskreni i dobronamerni

Jedna od najvažnijih lekcija koju možete naučiti jeste da bez obzira na to sa čim se borite i u kakvoj se situaciji nalazite – obraćate se ljudskom biću. To ljudsko biće sa kojim razgovarate ima porodicu, obaveze, izazove, borbe – sve ono sa čim se i vi susrećete. To ljudsko biće oseća radost i bol, baš kao i vi. Pokušajte da se setite toga pre nego što sledeći put viknete na nekoga. Ako se vodite onim da neke osobe ne zaslužuju vašu ljubaznost i dobronamernost, setite se toga da vi niste ljubazni prema ljudima zbog toga kakvi su oni, već zbog toga kakvi ste vi.

5. Obraćajte manje pažnje na to ko je u pravu, već šta je pravilno

Dvoje ljudi mogu da urade istu stvar na dva potpuno različita načina i oboje će smatrati da su u pravu, jer su na to navikli. Ako moraju zajedno da urade to nešto, sva je prilika da će doći do konflikta oko toga na koji način to nešto treba obaviti. Bitno je da shvatite kako se druga osoba oseća i koji faktor je navodi na to da donese neku odluku. Nije bitno ko je u pravu, bitno je šta je pravilno i šta će dati dobre rezultate.

 

6. Dajte sve od sebe da izbegnete dramu

Nemoguće je živeti život bez ijednog konflikta, ali ponekad se čini da ljudi maltene uživaju u tome da se neprestano svađaju. Morate zastati na trenutak i razmisliti o tome šta vas tera na bezbrojne rasprave i prepirke. Pokušajte da izbegnete bespotrebne konflikte zbog kojih se niko ne oseća dobro.

7. Budite zahvalni

Lako je zaboraviti mnoge stvari koje su drugi ljudi učinili za nas, naročito kada je reč o sitnicama. Moramo da naučimo da budemo zahvalni za sva dobra dela jer, ako nismo, ona kao da se nisu ni desila. Jedna od najvažnijih stvari koje možemo da uradimo jeste da pokažemo jedni drugima koliko smo zahvalni na bilo čemu dobrom što se dešava. Ne treba mnogo vremena za izgovaranje reči “hvala”, pa se potrudite da je češće koristite.

I, zapamtite, niko od nas nije savršen. Pod pritiskom smo, okruženi smo stresom, preumorni smo, mnogo radimo i često pucamo – najčešće na one koje najviše volimo. Ne možemo očekivati da sve u životu bude kako smo zamislili, ali možemo da težimo tome da sami sebi (i drugima) život učinimo boljim i lepšim.