Smanjuje šanse za dobijanje raka i drugih bolesti
Umerena konzumacija kafe (3-5 šoljica) na dnevnoj bazi zapravo vam produžuje život! Naime, smanjuje se rizik oboljevanja od dijabetesa tipa 2, Parkinsonove bolesti, demencije, ciroze i nekih vrsta raka – kao što su rak jetre i materice. Ipak, da bi antioksidansi iz kafe mogli da deluju, bilo bi bolje da izbacite šećer i mleko.
Popravlja raspoloženje
Osim što sprečava pojavu nekih bolesti, kofein iz kafe direktno je povezan s vašim mozgom i vašim raspoloženjem. Pozitivni učinci kafe na vaš um uključuju i bolju koncentraciju, budnost i pažnju. Što se boljeg raspoloženja tiče, istraživanja su pokazala da su samoubistva 45% ređa kod ljudi koji konzumiraju 2-3 šoljice kafe dnevno, nego kod onih koji je ne piju.
Poboljšava pamćenje
Relativno nova studija ukazala je na to da kofein, osim što deluje kao stimulans i poboljšava pažnju i koncentraciju, ima i pozitivne učinke na dugoročno pamćenje
Bolja fizička spremnost
Kafa ima pozitivne učinke na sportiste na psiho-fizičkom nivou. Za početak, kofein “isključuje” receptore u mozgu zadužene za adenozin, koji je dgovoran za osećaj umora. Osim toga, 1-4 šoljice kafe dnevno (u zavisnosti od vaše težine) mogle bi da poboljšaju rezultate treninga izdržljivosti i aerobika.
Previše kafe remeti dnevni raspored
Preterivanje s bilo čim je loše, a tako je i s kafom. Ako popijete previše ovog napitka, mogli biste da doživite simptome kao što su nesanica, teskoba ili panika, a možete da razvijete i zavisnost od kofeina. Takvi ljudi proživljavaju kofeinsku (apstinencijsku) krizu koja traje 12-24 sata, a glavni simptom joj je glavobolja.
Povećava nivo holesterola u krvi (u zavisnosti od toga kako je pravite)
Ako vas brine nivo holesterola u krvi, mogli biste da preispitate svoj način pripreme kafe. Naime, u turskoj kafi i espresu ima znatno više kafestola – koji utiče na povećanje holesterola – nego što ga ima u filtriranoj ili instant kafi.
Podiže krvni pritisak (ali bez dugoročnih negativnih posledica)
Kafa može trenutno da povisi vaš krvni pritisak, ali obično se radi o kratkoj, privremenoj promeni, bez ozbiljnih posledica.