SAZNAJTE DA LI STE U RIZIČNOJ GRUPI: Evo kako sprečiti moždani udar

Žene u Srbiji najviše umiru od moždanog udara, dok je kod muškaraca to drugi uzrok smrti. Po obolelima smo u vrhu u Evropi.

 

To su više nego dovoljni razlozi za češće sistematske preglede oba pola, jer se jedino tako mogu otkriti rizici koji mogu dovesti do šloga.  

Direktor Specijalne bolnice za cerebrovaskularne bolesti „Sveti Sava“ dr Milan Savić upozorava da oni kojima nisu otkriveni rizici od moždanog udara treba jednom godišnje da idu na sistematske preglede, a oni kojima je rizik otkriven, moraju se kontrolisati bar jednom u šest meseci.

– Sistematski pregledi obavljaju se kod izabranog lekara. Osnovne analize krvi najčešće

                      Faktori rizika

– ateroskleroza
– visok krvni pritisak
– poremećaj metabolizma masti
– nedovoljna fizička aktivnost
– poremećaj srčanog ritma
– nasledni faktori
– šećerna bolest
– gojaznost
– pušenje

pokazuju treba li obaviti dalje pretrage kod kardiologa ili neurologa. Ukoliko se sumnja da zbog hipertenzije, dijabetesa ili drugog rizika postoje poremećaji na velikim krvnim sudovima vrata, onda pacijent treba obavezno da uradi ultrazvuk tih krvnih sudova. Pacijent ne mora da oseti, ali pregled može da pokaže da je dugo zapušena glavna arterija na vratu. Suženja i neravnine krvnih sudova mogu da se prate i da se na vreme isprave kako ne bi došlo do teškog šloga ?– objašnjava dr Savić. 

Više od dve trećine obolelih od šloga su ljudi koji imaju više od 65 godina. Međutim, to ne znači da i mlađi ne treba da kontrolišu zdravlje.

– Svi treba da se kontrolišu, bez obzira na godine. Najveći faktor rizika je ateroskleroza, bolest krvnih sudova koja napreduje s godinama, sužava krvne sudove i u njima stvara neravnine. Ali njen napredak može da se uspori, a otkrivanje ostalih rizika i njihovo držanje pod kontrolom umanjuje mogućnost nastanka moždanog udara – kaže dr Savić.

Ukoliko se godinama koje su rizik po sebi pridruži još neki od faktora rizika, onda su oni u rizičnoj grupi i ne smeju da zanemaruju signale koje im telo šalje.

– Hipertenzija je značajniji faktor za moždani udar. Frapantan je podatak da naši pacijenti imaju najčešće više od jednog faktora rizika. Obično su to pušenje i gojaznost, ili hipertenzija i pušenje, ili dijabetes i nedovoljna fizička aktivnost. Skoro nikada nije jedan faktor rizika. A svaki od njih može da se drži pod kontrolom i da odloži nastanak šloga – savetuje dr Savić. 

Prevencija ne daje potpunu zaštitu, ali redovnim uzimanjem terapije i promenom loših životnih navika, kao što su pušenje ili smanjena fizička aktivnost, možemo da smanjimo rizik od šloga. Podaci pokazuju da je začepljenje krvnih sudova razlog za 85 odsto moždanih udara, a 15 odsto je uzrokovano krvarenjem u mozgu. Oba uzroka su uslovljena visokim krvnim pritiskom, što znači da su se možda mogla izbeći.

Prolazni udari
Upozoravajući simptomi su zapravo prolazni moždani udari koje nikako ne treba zanemarivati. Manifestuju se kao i definitivni moždani udari samo što prođu posle pola sata ili sat. Ukoliko pacijent otežano govori, iskrive mu se usta, teško hoda, ima gubitak vida, odmah ga treba odvesti u bolnicu, jer je pitanje vremena kada će dobiti definitivni moždani udar. 

Hitna pomoć
Ukoliko se moždani udar ipak dogodi, najvažnije je pacijenta brzo dovesti do bolnice kako bi mu se što pre ukazala pomoć. U razvijenim zemljama ovi pacijenti stignu do lekara za 80 minuta, a kod nas nekad i posle dva dana, što je pogubno za oporavak.