Ukoliko vam se ovo dešava, preti vam moždani udar!

Jedna od najtežih bolesti srca može lako da se otkrije jednostavnim merenjem pulsa i EKG snimanjem

Pacijenti koji imaju atrijalnu fibrilaciju ili poremećaj srčanog ritma ne bi trebalo da uzimaju aspirin kao zaštitu od moždanog udara, upozoravaju kardiolozi. Dosadašnje iskustvo je pokazalo da kod najvećeg broja pacijenata ovaj lek izaziva veću štetu nego korist. Stručnjaci smatraju da je aspirin veoma dobar u sprečavanju aktivacije zadebljanja na krvnim sudovima, ali je mehanizam zgrušavanja krvi i nastajanja moždanog udara kod atrijalne fibrilacije drugačiji i zbog toga se njima u cilju prevencije daju oralni antikoagulansi, koji deluju i na krvne sudove i pružaju bolju zaštitu. Ovo je samo jedan od zaključaka Prvog međunarodnog simpozijuma o atrijalnoj fibrilaciji koji je održan u Beogradu u organizaciji Srpske asocijacije za atrijalnu fibrilaciju (SAFA), na kom je učestvovalo više od 450 domaćih i stranih stručnjaka.

–  Ako treba da sprečimo moždani udar zbog atrijalne fibrilacije, aspirin nije rešenje, ima zanemarljivu efikasnost i problematičnu bezbednost, jer kod takvih osoba može da se desi krvarenje u želucu ili u mozgu –  objasnila je asistent dr Tatjana Potpara, načelnik odeljenja intenzivne nege u aritmologiji Kliničkog centra Srbije i predsednik SAFE.

Procenjuje se da u našoj zemlji oko dva odsto odraslih ima atrijalnu fibrilaciju, ili oko 120.000 do 140.000 ljudi, ali bi ovaj broj u budućnosti mogao da bude i veći s obzirom na to da je Srbija na trećem mestu u svetu po učestalosti kardiovaskularnih oboljenja. Poslednjih godina stručnjaci svuda u svetu beleže porast broja pacijenata sa poremećajem srčanog ritma, koji, ukoliko se na vreme ne otkrije i ne leči, može da dovede do ozbiljnih zdravstvenih komplikacija, pa čak i do infarkta i šloga. U svetu svake godine 15 miliona ljudi doživi šlog kao posledicu „preskakanja srca”.

-– Atrijalna fibrilacija je jedna od najtežih bolesti srca koja može lako da se otrkije merenjem pulsa i snimanjem EKG, ali je problem što je često udružena sa drugim kardiovaskularnim bolestima i stanjima, kao što je recimo hipertenzija, oslabljena srčana funkcija, promene na krvnim sudovama srca i slično, pa se na nju ne misli u prvom momentu –  ukazao je profesor dr Gregori Lip, poznati britanski kardiolog Univerziteta u Birmingemu koji je učestvovao u radu Prvog kongresa u Beogradu. – To može da dovede do toga da lečenje počne kasno, kada već postoji značajan rizik od srčanog i moždanog udara.

Jedna od četiri osobe starije od 40 godina imaju poremećaj srčanog ritma, a rizik da se oboli od atrijalne fibrilacije sa godinama značajno raste. Lekari bi naročito trebalo da obrate pažnju na pacijente starije od 65 godina, pogotovo ako postoje udružene kardiovaskularne bolesti. Veliki problem je i što čak trećina pacijenata nema simptome bolesti i kod njih se aritmija otkriva slučajno.

– Treba imati na umu da rizik od neželjenog ishoda ne boli, ne boli rizik od šloga, a sa druge strane terapija koja se uzima za atrijalnu fibrilaciju je zahtevna, s vremenom pacijenti zaboravljaju zašto piju lekove i prestaju da ih uzimaju. To predstavlja veliku opasnost i veliki problem. Zato je u svetu prisutna inicijativa da se radi na edukaciji bolesnika o značaju redovnog uzimanja terapije –  naglasila je dr Potpara za Večernje novosti.