ZDRAVO, ALI NE UVEK: Evo kada i koliko smete da jedete VOĆE

Ako se prisetimo detinjstva, pretpostavljamo da je jedan od čestih saveta bio kako bi trebalo da jedemo više voća. U stvarnosti, kao sa svim ostalim vrstama hrane – najbolje je biti umeren

pixabay

Iako većina voća sadrži velike količine šećera, postoje razne vrste slatkih ugljenih hidrata.

Fruktoza, na primer, štetna je samo u velikim količinama.

Voće sadrži vlakna koja usporavaju probavu i dolazak fruktoze u jetru. Voće je takođe često vrlo zasitno.

Među brojnim prednostima voća su razni vitamini, minerali i antioksidansi, ali i vlakna koja sadrže. Vlakna su važna jer smanjuju nivo holesterola.

Voće takođe često sadrži vitamine C i B9, baš kao i kalijum. Naravno, nisu sve vrste voća iste, ali među pokazateljima prednosti za zdravlje, ističe se jestiva deblja koža ploda.

Prema jednom istraživanju, voće i povrće smanjuju šansu za dijabetes kod žena za čak 46 posto.

Podaci drugih istraživanja ukazuju da voće smanjuje šansu za srčane bolesti, moždanog udara i dijabetesa tipa 2.

Voće takođe pomaže pri mršavljenju zahvaljujući svojoj zasitnosti.

Iako voće ima svoje prednosti za zdravlje, kupovni sokovi i sušeno voće nisu preporučljivi. Sokovi i sušeno voće često su puni dodatog šećera. Čak i u slučaju isceđenog soka, lako je preterati jer ne postoji ništa kruto što bi izazvalo osećaj sitosti, piše tportal.hr.